Tei iākoe te ora‘anga o ta‘au au ‘ānimara. Ka anoano‘ia koe kia tāru atu ia ratou ki roto i ta‘au parāni‘anga, e te te‘ate‘amamao‘anga, no te manamanatā tupu po‘itirere.

  • Tāporoporo‘ia kia rava te kai, te vai, e te au ‘apinga no ta‘au au ‘ānimara, no teta‘i toru rā, me kore ra, e tere atu. ‘Akama‘ara, e inu ma‘ata ana te au ‘ānimara i te vai, me te manamanatā ra ratou.
  • ‘Akapāpu meitaki kia tāmou‘ia te rāvenga ‘atuitui roro uira (microchip) ki roto i ta‘au au ‘ānimara/manu ‘akaperepere. Rētita‘ia ki ko i to‘ou vet, e te New Zealand Companion Animal Register (NZCAR). ‘Aka‘ōu putuputu ia teia au ‘akakitekite‘anga, ma te tāru atu i te ‘akakitekite‘anga no teta‘i i va‘o ake i te vaka.
  • ‘Ākara matatio ia ta‘au pet insurance, i te ‘akapāpu e, kua tāmaru‘ia no te tuātau manamanatā tupu po‘itirere.
  • Me anoano‘ia koe kia ‘akaātea, ‘apaina ta‘au au ‘ānimara/manu ‘akaperepere. Me kare e ponuia‘au ana no‘ou, kare katoa i reira, e ponuia‘au ana no ratou. ‘Akapāpu meitaki e, ka ‘akatika‘ia ta‘au au ‘ānimara/manu ‘akaperepere ki ko i to‘ou ngā‘i ‘akaruru‘anga. Me kore ra, ‘apaina te ‘akakitekite ‘ārāvei‘anga no te au kainga puakāoa, kainga kiorengiāo, e te au mōtēra, te ka ‘akatika i te au ‘ānimara/manu ‘akaperepere.

E arataki‘anga ta te Manatū Ahu Matua (MPI) no runga i te te‘ate‘amamao‘anga i teta‘i parāni, no ta‘au au ‘ānimara Tei roto i te reira te au ‘akapapa‘anga no te au rāvenga kia rave‘ia, no te au tū ‘ānimara, e te au manamanatā tupu po‘itirere tūkētūkē. ‘Anga‘anga na roto i te au ‘akapapa‘anga no te au rāvenga kia rave‘ia, i te ‘akatupu‘anga i ta‘au parāni.

Te au ‘ānimara tauturu

Kua terēni‘ia te au ‘ānimara tauturu, e kua certify ‘ia e teta‘i putuputu‘anga. E ‘ōronga ana ratou i te au turanga tauturu pu‘apinga, mei te ‘akamatakite‘anga, me kore ra, te turuturu‘anga.  I raro ake i te ture, ka ‘akatika‘ia ratou, ki teta‘i ‘ua atu ngā‘i o te ‘iti tangata. Ka anoano tika‘anga pa‘a koe, no te tomo atu ki roto i teta‘i marae, me kore ra, i teta‘i ‘are-pure.

I raro ake i te ture, kare koe e ‘akatakake‘ia mei ko, i ta‘au puakāoa tauturu/arataki.  Tei roto i teia, te au ngā‘i te ‘ōronga turuturu ra, i roto i teta‘i manamanatā tupu po‘itirere, mei te Civil Defence Centres.

Ka ‘ōronga atu te putuputu‘anga na ratou i rētita i ta‘au puakāoa, i teta‘i pereue, tei runga te ingoa o te putuputu‘anga, no ta‘au puakāoa, kia ‘a‘ao, e teta‘i rāvenga ‘akairo (identification) no‘ou. Ka rauka i teia, i te tauturu viviki, i te ‘akaruru‘anga iākoe, e ta‘au puakāoa, me ‘akatakake‘ia korua.

  • ‘Akapāpu meitaki e, te ‘a‘ao ra ta‘au puākāoa i tōna pereue, me kore ra, ‘akairo (identification) me ka rauka. Kare koe e anoano ‘akairo (identification), no te turuturu‘ia‘anga, me kore ra, no te tomo‘anga ki roto i teta‘i Civil Defence Centre.
  • ‘Akapāpu meitaki, tei runga iākoe ta‘au assistance animal identification card, e te rua o teta‘i ‘akairo (identification), mei teta‘i reta mei ko mai i ta‘au putuputu‘anga, me ka rauka.
  • Pati atu ki to‘ou certifying organisation, no te rāvenga ‘ārāvei‘anga atu ‘ia ratou, i muri ake i teta‘i manamanatā tupu po‘itirere, e te turu e ‘ōronga ana ratou.
  • ‘Akapāpu meitaki e, e tūtū ‘ōu ta‘au, no‘ou, e ta‘au ‘ānimara, ko te ‘akatakake a‘ea‘ia korua.

‘Akate‘ate‘amamao‘ia to‘ou ngutu‘are tangata

Tei iākoe te ‘akapāpu‘anga e, ka kite to‘ou kōpu tangata i te au mea tau i te rave, tei a kotou pouroa te au rāvenga anoano‘ia. ‘Āru‘ia teia au taka‘i‘anga, i te ‘akate‘ate‘amamao‘anga i to‘ou ngutu‘are tangata.