A young girl with a clipboard in front of a house stares down the viewer. Arrows are drawn on the ground to show the best evacuation route. In the corner is a clipboard that says Have a Prep talk getready.govt.nz

Ka tupu te manamatā po‘itirere ua, i teta‘i ua atu taime, e i teta‘i ua atu ngā‘i, e i te ma‘ata‘anga o te taime, kare e ‘akamatakite‘anga. E mea pu‘apinga te ma‘ani‘anga parāni no te au manamanatā tupu po‘itirere, kia kite koe i ta‘au ka rave, me tupu ake teta‘i manamanatā tupu po‘itirere.

Ma‘ani‘ia teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere, no te ngutu‘are tangata

Ka ‘āpi‘i atu teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere, i te katoatoa i roto i to‘ou ngutu‘are, kia kite i te mea tau kia rave‘ia, e kia ‘akate‘ate‘amamao, no teta‘i manamanatā tupu po‘itirere. Ka tauturu te ma‘ani‘anga i teta‘i parāni i te ‘akatopa mai te turanga taitaiā, i roto i te tuātau manamanatā tupu po‘itirere.

E tau kia tamanako ta‘au parāni i te tuātau manamanatā tupu po‘itirere:

  • to‘ou au tua māro‘iro‘i, au anoano, e to‘ou turanga
  • te au taka‘i‘anga tei rave takere koe, i te te‘ate‘amamao‘anga, e te au
  • vā i roto i ta‘au parāni, te ka tamanamanata iākoe, i roto i teta‘i tuātau manamanatā tupu po‘itirere (e te au rāvenga i te ‘akapu‘apinga‘anga i te reira).

Ma‘ani ta‘okota‘i‘ia teta‘i parāni ki roto i to‘ou kōpu tangata, no te tuātau manamanatā tupu po‘itirere. Tāmanako‘ia te au ‘apinga ka anoano koe i roto i te au rā tātakita‘i, ma te kimikimi manako, no runga i ta‘au ka rave, me kare te reira e rauka.

‘Akapāpu meitaki, kia ‘ātui atu ta‘au parāni, ki teta‘i atu au parāni no te manamanatā tupu po‘itirere i ko te au ngā‘i no‘o putuputu ia e koe.

I mua ake ka ‘akamata ei koe

‘Akapāpu meitaki e, kua tāmanako koe i te au anoano pouroa o to‘ou ngutu‘are tangata, pērā katoa:

Kiritia ki teta‘i ‘akapapa‘anga PDF

Te ‘inangaro āinei koe i te tātā rima i ta‘au parāni no te tuātau manamanatā tupu po‘itirere? Tei iākoe ua me ka kiriti, e te nene‘i atu i te pēpa o te turanga PDF o ta matou ‘akapapa‘anga Make a Plan.

Kiriti‘ia teia ‘akapapa‘anga PDF, no te ma‘ani‘anga i teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere, ki roto i to‘ou kōpu tangata.

‘Akatanotano‘ia ta‘au parāni kia tano no kotou katoatoa

A young girl with a clipboard and her brother with a dog in a front pack outside their house, staring at the viewer

‘Akatanotano‘ia ta‘au parāni kia tano no kotou katoatoa

Ka tūkē ua atu rāi te au pārani a te au ngutu‘are tangata tātakita‘i, no runga i te ngā‘i e no‘o ra tatou, te aronga e no‘o ra ki ko ia tatou, e te aronga te ka anoano pa‘a, i ta tatou tauturu.

‘Akama‘ara‘ia te katoatoa, iākoe e ma‘ani ra i ta‘au parāni no te ngutu‘are tangata. Tāmanako‘ia te au mea te ka inangaro‘ia e te pakipakitai, te aronga pakari, te au pēpē, te tamariki rikiriki, te au ‘ānimara/manu ‘akaperepere, e teta‘i atu au ‘ānimara.

‘Akatanotano‘ia ta‘au parāni kia tano no kotou katoatoa
A young girl with a clipboard and her elderly neighbour with a walker in a driveway, staring at the viewer.

‘Akate‘ate‘amamao‘ia to‘ou ‘oire tangata

Tauturu‘ia to‘ou ‘ai taeake, kōpu tangata, e to‘ou ‘oire tangata, i te te‘ate‘amamao‘aga no te au manamanatā tupu po‘itirere.

Ka tauturu teta‘i parāni no te tuātau manamanatā tupu po‘itirere no te ‘oire tangata, i te ‘oire tangata kia mārama, i te rāvenga tauturu‘anga teta‘i i teta‘i, i roto i te manamanatā tupu po‘itirere. Na roto i te komakoma‘anga ki te tangata i roto i to‘ou ‘oire, teta‘i o te rāvenga pu‘apinga rava atu, i te te‘ate‘amamao‘anga no te au manamanatā tupu po‘itirere.

Ma‘ani‘ia teta‘i parāni no te tuātau manamanatā tupu po‘itirere, no te ‘oire tangata

Ma‘ani‘ia teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere, no te ngā‘i ‘anga‘anga

I roto i teta‘i manamanatā tupu po‘itirere, ka piritia koe i te ‘anga‘anga, e kare e rāvenga no te ‘oki‘anga ki te kainga. Ma‘ani‘ia teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere i te ngā‘i ‘anga‘anga no‘ou anake, kia kite koe i ta‘au ka ‘ārāvei atu i te ngā‘i ‘anga‘anga, e teta‘i parāni no te ‘oki‘anga ponuiā‘au ki te kainga.

Pati‘ia ta‘au aronga ‘anga‘anga, kia tātā i teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere no ratou u‘ā‘orāi i te ngā‘i ‘anga‘anga, i te parāni no teta‘i manamanatā tupu po‘itirere i te tuātau ‘anga‘anga.

E rāvenga meitaki i roto i teta‘i ua atu pītiniti, te parāni‘anga no te au manamanatā tupu po‘itirere ua. Ka tauturu teia i te ‘ākono iākoe, e ta‘au aronga ‘anga‘anga, kia vai ponuiā‘au, ma te kaimoumou-kore i te taime.

Ma‘ani‘ia teta‘i parāni no te ‘āpi‘i, no te tuātau manamanatā tupu po‘itirere

Kimi‘ia te parāni no te manamanatā tupu po‘itirere o ta‘au turanga ‘āpi‘i punanga, me kore ra, o ta‘au ‘āpi‘i.

  • Kimi‘ia to ratou ngā‘i ‘akaruru‘anga, kia kite koe i te ngā‘i no te tiki‘anga atu i ta‘au tamariki, me “‘akatika‘ia i te ‘akaruke”.
  • Parāni i te tiki atu i ta‘au tamariki, na roto i te ‘ā‘aere‘anga na raro, me kore ra, na runga i te pātikara, me ka rauka. Ka piritia pa‘a te au ara ki te ‘āpi‘i, e ki te kainga. Ka kī pa‘a te au niuniu terepōni i te tuātau manamanatā tupu po‘itirere.
  • ‘Akapāpu meitaki e, te pu‘apinga ra te au ‘akakitekite‘anga no runga i te ‘ārāvei‘anga i ta‘au turanga ‘āpi‘i punanga, me kore ra, ‘āpi‘i. ‘Ōronga‘ia atu teta‘i ‘akapapa‘anga, no teta‘i tokotoru te ka tiki atu i ta‘au tamariki, me kare e rauka iākoe i te tiki.

Ma‘ani‘ia teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere, no te marae

Ma‘ani‘ia teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere, no te marae, kia vai te‘ate‘amamao to‘ou marae no teta‘i ‘uri‘ia nātura, me kore ra, manamanatā tupu po‘itirere.

Ma‘ani‘ia teta‘i parāni no te manamanatā tupu po‘itirere, no te marae, kia vai te‘ate‘amamao to‘ou marae no teta‘i ‘uri‘ia nātura, me kore ra, manamanatā tupu po‘itirere.

‘Akate‘ate‘amamao‘ia to‘ou ngutu‘are tangata

Tei iākoe te ‘akapāpu‘anga e, ka kite to‘ou kōpu tangata i te au mea tau i te rave, tei a kotou pouroa te au rāvenga anoano‘ia. ‘Āru‘ia teia au taka‘i‘anga, i te ‘akate‘ate‘amamao‘anga i to‘ou ngutu‘are tangata.